Teleangiektazije ili Spider vene su proširene kožne vene i imaju promjer do 1mm. Često izgledaju poput plavičastih ili crvenkastih linija u obliku paukove mreže ili zvijezde.
Retikularne vene su proširene vene smještene nešto dublje i nalaze se na prijelazu kože u potkožno tkivo. Često formiraju razgranatu mrežu i promjera su 1 do 3 milimetra.
Oba tipa vena najčešće se pojavljaju na vanjskoj strani bedra, potkoljenici te u poplitalnoj regiji (stražnja strana koljena), a uglavnom imaju jako mali ili uopće nemaju utjecaj na vensku hemodinamiku.
U slučaju retikularnih vena nogu mogu se javiti simptomi poput osjećaja teških nogu, probadajuće boli ili osjeta pritiska u nogama, dok su teleangiektazije asimptomatske.
Važno je razlikovati retikularne vene i teleangiektazije (C1 stadij po CEAP klasifikaciji) u odnosu na varikozne vene (C2 stadij po CEAP klasifikaciji).
Dijagnoza se postavlja prilikom temeljitog pregleda venskog sustava, ciljanim pitanjima (anamneza) i kliničkim pregledom koristeći Veinlite LEDX, a prijenosni transiluminator posebno dizajniran za olakšavanje mikroskleroterapije te ultrazvučnim pregledom vena. Ultrazvučnim pregledom isključujemo promjene dubokog venskog sustava te refluks safeno-femoralnog ušća koje se nalazi u preponi ili safeno-poplitealnog ušća koje se nalazi u poplitealnoj jami (zakoljenična regija).
Nakon postavljanja dijagnoze zajedno s pacijenticom dogovaramo plan liječenja uz napomenu kako se remodeliranje vena nakon tretmana događa unutar nekoliko tjedana te da je potrebno i nekoliko tretmana kako bi se postigao željeni učinak.
Ubrizgavanje sklerozirajućeg sredstva (Aethoxysklerol) u vene se naziva sclerotherapy, a skleroterapija retikularnih vena i teleangiektazija naziva se mikroskleroterapija (koja je ujedno i metoda izbora). Liječenje varikoznih vena skleroterapijom nije preporučeno.
Ubrizgavanjem sklerozirajućeg sredstva u venu istiskuje se krv, a sredstvo potom oštećuje endotel vena (unutarnji sloj stijenke vena) i time dovodi do začepljenja vene koja se dugoročno pretvara u ožiljak koji više ne može provoditi krv. Ubrzo nakon inicijalnog gubitka boje vena, kao posljedica ubrizgavanja Aethoxysklerola, tretirano područje postaje blago crveno, jedan od znakova upale, što je očekivan i normalan učinak sklerozansa na stijenku vena.
Koristimo sklerozirajuće sredstvo Aethoxysklerol koncentracije 0.25%, 0.5% ili 1% u obliku tekućine ili pjene ovisno o promjenu vene.
Nakon tretmana postavljamo lokalnu kompresiju (flaster ili tupfer), pa elastično kompresivnu čarapu koju je potrebno nositi 24h u kontinuitetu, a potom još dva do sedam dana najmanje 8 h na dan, preporučeno je hodanje 15 do 30 min neposredno po završetku zahvata. Jedine zabrane nakon tretmana su korištenje saune, solarija ili sunčanje, preporučeno je izbjegavati dugotrajno sjedenje i stajanje, dok ostale normalne životne navike nisu zabranjene.
Komplikacije zahvata su najčešće prolazne unutar godine dana, riječ je o mikrotrombozama (tamno plave ili crne mrlje), hiperpigmentaciji (tamnija koža na mjestu tretmana), matting (pojava novih sitnih telangiektazija kao posljedica reakcije na sklerozans) koji se događa u manje od 5% terapija a rješava se laserskim tretmanom uz prekid daljnjih sklerozacija.
Prvi kontrolni pregled je nakon tjedan do dva kada se eventualno uklanjaju mikrotomboze dok je drugi kontrolni pregled nakon šest tjedana kada je moguće procijeniti konačan učinak terapije.
Napisao dr. Frano Šimić, specijalist vaskularne kirurgije
