Na ovoj stranici objavljujemo odgovore na česta
pitanja, s kojima se naši liječnici susreću u svom radu.
Ako imate pitanje vezano za Vaše zdravlje ili naprosto trebate savjet, uz
pomoć obrasca možete uputiti pitanje liječnicima poliklinike koji će na
njih rado odgovoriti. Molimo Vas da prije nego li se odlučite postaviti
pitanja, svakako provjerite nije li na njega već odgovoreno.
Odaberite
jednu od ponuđenih tema po kojima su razvrstana pitanja:
-
Medicinski pomognuta oplodnja
-
Trudnoća / opstetricija
-
3D /4D ultrazvuk
-
Ostale teme
Medicinski
pomognuta oplodnja / česta pitanja:
- Kada je
napravljena prva in vitro oplodnja u svijetu?
Prva beba začeta izvan tijela majke, popularno nazvana i
'beba iz epruvete' rođena je nešto prije ponoći, 25. srpnja
1978. u Oldhamu, Velikoj Britaniji. Zbog problema kod majke,
mala Louise je rođena carskim rezom, te je imala 2,61kg.
Njena majka, Lesley Brown, koja je tada imala 29 godina
je podvrgnuta medicinski pomognutoj oplodnji zbog dijagnosticiranog
začepljenja jajovoda.
Za tada revolucionarni zahvat zaslužni su ginekolog Patrick
Steptoe i Robert Edwards, znanstvenik sa sveučilišta u Cambridgeu.
- Koji preduvjeti
moraju biti ispunjeni za umjetnu oplodnju?
Medicinski pomognuta oplodnja, skraćeno zvana IVF (In Vitro
Fertilization) se primjenjuje tek kada su istrošeni svi
ostali postupci liječenja neplodnosti i potpomognute oplodnje.
Jednini uvjet kojeg moraju zadovoljiti partneri jest mogućnost
aspiracije kvalitetnih jajnih stanica kod žene, te dovoljan
broj spermatozoida kod muškarca, bilo da su dobiveni iz
ejakulata ili biopsijom testisa (TESA ili TESE metodom).
Naravno, veći broj kvalitetnih jajnih stanica i spermatozoida
povećavaju šanse za uspjeh fertilizacije (spajanja jajne
stanice i spermatozoida).
Pošto se svaki pacijent, te slučaj hipofertiliteta (neplodnosti)
razlikuje, nakon opsežnih pretraga obaju partnera u našoj
poliklinici bit ćete savjetovani te upućeni u daljnje postupke.
- Kada i
poslije koliko vremena bi par trebao razmišljati o medicinski
pomognutoj oplodnji?
Danas se smatra da oko 10% parova ima većih ili manjih problem
sa plodnošću. Ako par nakon tri godine pokušaja ne ostvari
željenu trudnoću, preporuka je da se oba partnera jave liječniku
koji će utvrditi stupanj eventualne neplodnost.
Ako se utvrdi blaži oblik neplodnosti, par se prije izvantjelesne
oplodnje može uputiti i na postupak potpomognute oplodnje
(AIH postupak), kod koje se žena in vivo (unutar tijela)
oplođuje poboljšanim sjemenom partnera.
Izvantjelena oplodnja se primjenjuje tek kada su istrošeni
svi ostali postupci liječenja neplodnosti i potpomognute
oplodnje.
- Kojim
redoslijedom se odvija sam proces medicinski pomognute oplodnje?
Medicinski pomognuta oplodnja je složen proces koji se dijeli
u nekoliko osnovnih faza kroz koje prolaze pacijenti:
- Hormonska terapija
- Izoliranje jajnih stanica
- Prikupljanje i obrada sperme
- In vitro fertilizacija
- Embriotransfer
Više o procesu izvantjelesne oplodnje i svim fazama postupka
možete pročitati na našim stranicama u rubrici ODJELI I
USLUGE / MEDICINSKI POMOGNUTA OPLODNJA.
- Kolika
je uspješnost, odnosno koliko pacijentica u postocima ostvari
trudnoću?
Cjelokupni postupak nikako ne jamči trudnoću i to treba
dobro zapamtiti. Da bi se postigla željena trudnoća, ponekad
je potrebno proći i nekoliko puta kroz program izvantjelesne
oplodnje. Uspješnost ove metode ovisi o mnogo čimbenika
i za svaki par je individualna, pa o tome svakako treba
razgovarati sa nekim od naših liječnika.
Općenito uzevši, uspješnost izvantjelesne oplodnje se kreće
od 25% do 40%, što znači da je rizik od neuspjeha veći od
mogućnosti da uspije. Ako se odlučite za postupak izvantjelesne
oplodnje u našoj poliklinici, nadamo se kako ćete zatrudnjeti
već u prvom pokušaju i učinit ćemo sve da se to i ostvari.
- Čula sam
da je kod medicinski pomognute oplodnje veća mogućnost spontanog
pobačaja?
Kod izvantjelesne oplodnje šanse za spontani pobačaj su
oko 15%, dok kod normalne populacije taj udio iznosi 14%.
To ima prije svega veze s općim karakteristikama IVF pacijentica,
pošto je prosječna dob žena koje se odlučuju za izvantjelesnu
oplodnju oko 34 godine, nasuprot dobi od 27 godina kod normalne
populacije.
Stopa spontanih pobačaja povećava se s godinama (35% nakon
40. godine života). Proporcionalni udio žena s endometriozom
kod IVF pacijentica veći je nego kod opće populacije. Drugim
riječima: ako su dob i patologija identični, onda je stopa
pobačaja kod IVF-a ista kao i kod prirodne oplodnje.
- Ako prvi
pokušaj oplodnje iz nekog razloga nije uspio, koja je daljnja
procedura?
Pošto se uspješnost pojedinog IVF procesa kreće od 25% do
40%, ponekad je potrebno i više puta ponoviti postupak,
tako da ne trebate gubiti nadu.
Ako je u vašem slučaju izdvojeno i oplođeno više jajnih
stanica nego što ih je transferirano u šupljinu maternice,
te ste se odlučili na zamrzavanje viška embrija, svaki naknadni
pokušaj umjetne oplodnje se može izvesti sa pohranjenim
uzorcima.
Prva beba začeta embrijem koji je bio zamrznut rođena je
1984. godine, te je višegodišnje iskustvo pokazalo kako
postupak zamrzavanja embrija ne povećava rizik anomalije
ploda.
- Moj prvi
pokušaj izvantjelesne oplodnje nije rezultirao trudnoćom. Prilikom
punkcije folikula izolirano mi je 12 jajnih stanica, od kojih
je 7 oplođeno in vitro. Nakon embrioransfera su ostala još 4
embrija koja su pohranjena u tekućem dušiku. Mogu li se iskoristiti
spomenuti embriji, ili treba opet raditi aspiraciju jajnih stanica?
Pošto je je u vašem slučaju izdvojeno i oplođeno više jajnih
stanica nego što ih je transferirano, te ste se odlučili
na zamrzavanje viška embrija, svaki naknadni pokušaj umjetne
oplodnje se može izvesti sa pohranjenim uzorcima.
Ipak, treba znati da svi embriji ne prežive proces zamrzavanja
i odmrzavanja (od 30% do 50%), te je i postotak uspješnih
trudnoća sa zamrznutih embrija nešto niži od klasičnog postupka.
Ako je u vašem slučaju moguć transfer zamrznutog embrija,
tada se cijeli postupak izvantjelesne oplodnje svodi samo
na postupak embrioransfera, a kojim će se do tri pohranjena
embrija transferirati u šupljinu maternice. Znači da više
nije potrebno vršiti izoliranje jajnih stanica niti raditi
in vitro fertilizaciju.
- Koliko
vremena treba proći od transfera embrija da bi se sa sigurnošću
potvrdila trudnoća?
Petnaestak dana poslije embriotransfera treba napraviti
test za dokazivanje rane trudnoće. Ovaj osjetljivi test
se zasniva na analizi beta-subjedinice horionskog gonadotropina
(beta-hCG), hormona specifičnog za trudnoću.
U krajnjem slučaju može se napraviti i test mokraće, ali
treba znati da taj test zbog svoje manje osjetljivosti postaje
pozitivan tek desetak dana poslije pozitivnosti osjetljivijeg
beta-hCG testa. U tom slučaju prvu jutarnju mokraću dajte
na pregled tek 25 dana nakon embriotransfera. Svaka nestrpljivost
i prijevremena analiza bilo krvnog ili mokraćnog testa može
vas nepotrebno uznemiriti.
Pozitivan test predstavlja dokaz takozvane biokemijske trudnoće.
To još uvijek nije prava trudnoća, ali ipak ima razloga
za radovanje jer skok hormona znači da ste stigli na pola
puta.
Definitivna potvrda postojanja trudnoće vrši se ultrazvučnim
pregledom. Ovaj pregled se najčešće zakazuje mjesec dana
poslije embriotransfera.
- Suprug
i ja smo se odlučili za medicinski pomognutu oplodnju. Zanima
nas možemo li negdje dobiti kompletne upute o navedenom postupku
da znamo što nas očekuje?
Na našim stranicama u rubrici ODJELI I USLUGE / MEDICINSKI
POMOGNUTA OPLODNJA možete saznati više o IVF-u, te saznati
kako teče cijeli postupak kroz sve njegove faze. Jedan dio
interesantnih pitanja o medicinski pomognutoj oplodnji možete
pročitati i u ovoj rubrici, a za sve dodatne upite na raspolaganju
su Vam i naš liječnici kojima možete poslati upit putem
weba.
Osim edukativnih tekstova na našim stranicama, izdali smo
i posebnu brošuru o izvantjelesnoj oplodnji, a koja je zamišljena
kao uputa našim pacijentima koji se odluče za IVF. Brošuru
u tiskanom formatu možete preuzeti u našoj poliklinici,
te u elektronskom obliku
[
preuzmi
PDF datoteku].
- Pročitala
sam da postoje dva postupka izvantjelesne oplodnje. U čemu se
razlikuju?
Da, postoje dvije osnovne vrste izvantjelesne oplodnje:
Klasičan postupak (IVF) podrazumijeva stavljanje jajnih
stanica u kontakt sa spermatozoidima partnera pod strogo
kontroliranim laboratorijskim uvjetima. To u pravilu rezultira
oplodnjom i stvaranjem jednog ili više zametaka. Postupak
dalje podrazumijeva kontrolu razvoja zametka ili zametaka
te na kraju njegovo (ili njihovo) vraćanje u maternicu,
nakon čega se očekuje prihvaćanje i daljnji razvoj embrija.
Mikrofertilizacija (ICSI) je tehnološki znatno kompliciraniji
vid izvantjelesne oplodnje. Razlika od prethodne metode
je u tome što se čin spajanja oplodnih stanica obavlja mikromanipulacijom,
tj. spermatozoid partnera se složenim postupkom, pod kontrolom
sistema mikroskopa ubacuje direktno u jajnu stanicu. Ovo
je posebno važno u slučaju kad se raspolaže s malim brojem
jajnih stanica, što se najčešće događa kod starijih pacijentica.
Mikrofertilizacija je također jedini realni način oplodnje
u slučajevima malog broja i slabe pokretljivosti spermatozoida
(oligoasthenospermija). Ovaj postupak se primjenjuje i u
slučajevima odbojnosti oplodnih stanica, odnosno kad spermatozoidi
iz određenih razloga pri pokušaju klasične izvantjelesne
oplodnje ne mogu naći put do cilja. Mikrofertilizacija je
ponekad praćena i aspiracijskom biopsijom testisa (TESA)
ili pravom kirurškom biopsijom (TESE) u slučajevima kada
u ejakulatu nema spermatozoida kojima bi se izvršila oplodnja.
Trudnoća
/ česta pitanja:
- Imam 36.
godina i u 10. sam tjednu trudnoće. Koje je pretrage potrebno
načiniti da bi izbjegla rađanje genetski oštećenog djeteta?
Svaka trudnica u trudnoći treba proći niz pretraga čiji
je zadatak praćenje razvoja ploda. Taj način brige o još
nerođenom djetetu naziva se antenatalna skrb.
Dob trudnice nosi povećan rizik rađanja genetski oštećenog
djeteta. Obzirom na Vašu dob potrebno je načiniti detaljan
transvaginalni ultrazvučni pregled (do 14. tjedna trudnoće)
da bi se otkrilo eventualno nakupljanje tekućine u vratnoj
regiji ploda (nuhalni nabor). Ukoliko je debljina nuhalnog
nabora veća od 3 mm rizik kromosomskih abnormalnosti izrazito
je povećan.
Procjena rizika kromosomskih abnormalnosti može se obaviti
i pretragom majčine krvi oko 16. tjedna trudnoće. Određivanjem
hormona u majčinoj krvi i njihovom kompjuterskom obradom
uz ultrazvučna mjerenja određuje se rizik za rađanje malformirana
djeteta (dvostruki-double test). Postoji i trostruki-triple
test, koji osim veće cijene nema prednosti pred dvostrukim
testom.
Ukoliko je ultrazvučnim pregledom nađen nuhalni nabor veći
od 3 mm ili ako je dvostrukim testom rizik veći od 1:250
indicirano je načiniti ranu amniocentezu (rACZ), pretragu
kojom se iz plodne vode određuje kromosomska struktura stanica
ploda.
Trudnice starije od 37. godina upućuju se na rACZ bez obzira
na ultrazvučni nalaz, a dvostruki test im se ne radi. Detaljan
ultrazvučni pregled između 10. i 14. tjedna trudnoće i dvostruki
test probira moguće je načiniti u našoj Poliklinici.
- Koliko
je ultrazvučnih pregleda potrebno u trudnoći?
Prvi ultrazvučni pregled u trudnoći potrebno je načiniti
unutar dva tjedna od izostanka mjesečnice da bi se potvrdila
srčana akcija ploda i broj plodova. Idući pregled treba
obaviti između 10. i 14. tjedna trudnoće da bi se potražili
rani ultrazvučni biljezi kromosomskih abnormalnosti.
Slijedeći ultrazvučni pregled radi se između 18. i 23. tjedna
trudnoće, kada će se detaljno pretražiti morfologija ploda
i još jedan probir anomalija.
Poslije toga ultrazvučni pregledi preporučuju se svako 4-6
tjedana zbog praćenja rasta i prokrvljenosti ploda i posteljice,
te procjene količine plodne vode. U rizičnim i ugroženim
trudnoćama ultrazvučni pregledi mogu se obavljati (zbog
neškodljivosti) pri svakoj kontroli.
- Imala
sam dva spontana pobačaja. Strah me je nove trudnoće. Što mi
savjetujete?
Spontani pobačaj relativno je čest događaj. Kada žena ima
dva i više pobačaja smatra se da ima sklonost pobačajima
te iziskuje iscrpnu obradu. Uzroci spontanih pobačaja mnogostruke
su naravi: anomalije zametka, anomalije maternice, insuficijencija
vrata maternice, infekcije virusima i bakterijama, imunološki
poremećaji, endokrine bolesti i genetski poremećaji.
Obrada ponavljajućih (habitualnih) pobačaja visoko je specijalizirana
te prelazi okvire ovakvog teksta. Kompletnu obradu i savjetovanje
o habitualnim pobačajima moguće je načiniti u našoj Poliklinici.
- Imam 34
godine, nisam rađala, a prije 8 godina imala sam namjerni prekid
trudnoće. Nedavno mi je dijagnosticirana trudnoća izvan maternice
i liječena sam injekcijama metotrexata. Što mi možete reći o
takvom načinu liječenja i kakve su mi šanse za normalnu trudnoću?
Trudnoća izvan maternice vjerojatno je posljedica prekida
trudnoće koji ste imali, jer poslije takvog zahvata često
dođe do oštećenja jajovoda u kojima kasnije «zapne» oplođena
jajna stanica.
Liječenje koje navodite provodi se u posebno odabranim slučajevima
i ako je procjena liječnika dobra, vrlo je uspješno, uz
visoki postotak očuvane prohodnosti jajovoda. Metotreksat
je citostatik koji uništava tkivo posteljice smješteno na
krivom mjestu ali može naškoditi i zdravim tkivima, te se
upotrebljava sa oprezom i uz dodatak vitamina koji umanjuju
taj negativni učinak.
Savjetujem Vam da prije iduće trudnoće načinite laparoskopiju
kojom će se procijeniti stanje u Vašoj zdjelici i dati prognoza
za iduću trudnoću. Ujedno se u istom aktu mogu odstraniti
priraslice ukoliko postoje. Zbog rizika ponavljanja izvanmaternične
trudnoće, od 15-20%, iduću trudnoću morate nadzirati odmah
po izostanku mjesečnice.
- Imam 25
godina, do nedavno sam uzimala tablete za kontracepciju. Planiram
trudnoću i ginekolog mi je savjetovao da uzimam folnu kiselinu.
Zbog čega?
Folna kiselina spada u skupinu vitamina i odgovorna je za
mnogobrojne funkcije u našem organizmu. Posebno je važna
u rastu i razvoju živčanih stanica. U trudnoći se potreba
za folnom kiselinom povećava te se normalnom prehranom unose
uglavnom nedovoljne količine. Značajan manjak folne kiseline
imaju upravo žene koje su prethodno duže vrijeme uzimale
oralnu kontracepciju.
Manjak folne kiseline danas se smatra jednim od glavnih
faktora u nastanku defekata živčane cijevi (spina bifida)
koja je uzrok teških oštećenja ploda.
U više istraživanja dokazano je da uzimanje folne kiseline
par mjeseci prije zanošenja i prva tri mjeseca trudnoće
može značajno smanjiti učestalost spine bifide i rizik nastanka
spontanog pobačaja. Stoga se danas rutinski preporučuje
kod svih žena koje planiraju trudnoću. Folna kiselina se
dobro podnosi te nema nuspojava.
- Imam 36
godina i trudna sam 13 tjedana. Liječnik mi savjetuje da načinim
dvostruki test. O kakvoj se pretrazi radi i da li je moram raditi
ukoliko ne bih pristala na pobačaj čak i ako nosim bolesno dijete?
Svaka trudnica treba proći niz pretraga čiji je zadatak
praćenje razvoja ploda. Taj način brige o nerođenom djetetu
naziva se antenatalna skrb.
Dob trudnice nosi povećan rizik rađanja genetski oštećenog
djeteta. Obzirom na Vašu dob potrebno je načiniti detaljan
transvaginalni ultrazvučni pregled (do 14. tjedna trudnoće)
gdje se traže tzv. ultrazvučni znaci kromosomopatija (povećan
nabor kože na vratu, nedostatak nosnih kostiju, kratka bedrena
kost itd.). Ukoliko postoje ultrazvučni znaci kromosomopatija,
dodatno testiranje predlaže se bez obzira na dob trudnice.
Procjena rizika kromosomskih abnormalnosti može se obaviti
i pretragom majčine krvi oko 16. tjedna trudnoće. Određivanjem
razine dva hormona trudnoće (dvostruki test) u majčinoj
krvi uz ultrazvučna mjerenja ploda i još neke podatke kompjutorskom
obradom izračunava se rizik za rađanje bolesnog djeteta.
Ukoliko se iz krvi majke određuju tri ili četiri hormona
test se naziva trostruki ili četverostruki.
Dogovorno se povišenim rizikom smatra rizik od 1:250 i veći.
U tom slučaju potrebno je načiniti ranu amniocentezu, pretragu
kojom se iz plodne vode određuje kromosomska struktura stanica
ploda i definitivno postavlja dijagnoza stanja ploda. Test
ima visoku vrijednost, posebno ukoliko je pokazao nizak
rizik.Ukoliko niste spremni na pobačaj bolesnog djeteta
ništa od ovih pretraga ne morate raditi. Moram priznati
da je to sve češća odluka trudnica koje susrećem.
3D
i 4D ultrazvuk / česta pitanja:
- Koje su
najveće prednosti 3D tehnologije?
Prednosti su jasnija slika i lakše razumijevanje strukture
u organizmu, što dovodi do postavljanja ispravne dijagnoze.
- Što je
4D tehnologija i koje su njene prednosti?
U usporedbi sa 3D dijagnostičkim prikazom, 4D omogućava
prikaz pokretnog organa u stvarnom vremenu. Služi za brz
i detaljan prikaz anatomije ploda te omogućuje preciznija
mjerenja rasta i uvid u stanje ploda.
Pacijent ima bolje razumijevanje ultrazvučnih slika te snimke
može dobiti na različitim medijima (kolor fotografija, DVD,
MPEG2). Podaci i snimke ostaju pohranjeni u memoriji računala
samog uređaja za kasnije usporedbe, analize ili mjerenja.
- Ima li
4D ultrazvučni aparat mogućnost klasičnog 2D prikaza? Ako ima,
da li je takav prikaz po kvaliteti usporediv sa 2D ultrazvučnim
uređajima?
Kvalitetan 2D ultrazvuk je osnova kvalitetnog prikaza na
3D/4D ultrazvučnim aparatima. Začuđujući 3D i 4D prikazi
ne bi bili mogući bez izvanredne kvalitete 2D ultrazvučnog
prikaza kojem hardversko-softversko sučelje daje treću dimenziju.
- Koje su
prednosti pregleda 3D/4D ultrazvukom nad dosadašnjom dvodimenzionalnom
tehnologijom? Da li je 3D/4D ultrazvučni pregled škodljiv?
Razvoj novih računalnih tehnologija nije zaobišao ni ultrazvučnu
dijagnostiku. Razvojem novih ultrazvučnih sondi i programske
podrške moguće je u stvarnom vremenu dvodimenzionalnu (2D)
ultrazvučnu sliku pretvoriti u statičnu (3D) ili pokretnu
(4D) trodimenzionalnu sliku.
Kod takovih uređaja i "obična" 2D slika je značajno poboljšana
jer se samo iz kvalitetnog 2D prikaza može dobiti kvalitetan
3D/4D prikaz. Volumni prikazi mogu se sačuvati u memoriji
uređaja te naknadno obrađivati ili putem e-pošte razmjenjivati
s drugim stručnjacima s ciljem što bolje dijagnostike.
Učinkovitost 4D ultrazvuka pokazala se osobito u porodiljstvu.
Moguće je vrlo rano (od 10. do 14.tjedna trudnoće) detaljno
procijeniti anatomiju ploda, a kasnije tijekom praktično
cijele trudnoće dobiti izvanredan uvid u finu morfologiju
i ponašanje ploda.
Osim pregleda izgleda ploda, upotrebom 3D/4D ultrazvuka
moguć je i detaljniji prikaz unutarnjih organa, procjena
koštanog sustava (x-ray 4D) te srčanog i krvožilnog sustava
(3D Power-Doppler).
Ova tehnika našla je i na široku primjenu u ginekologiji,
posebno u dijagnozi urođenih grešaka reprodukcijskog sustava
i procjeni tumoroznih tvorbi jajnika uz 3D prikaz krvnih
žila tumora.
Niti jedno dosadašnje istraživanje nije dokazalo škodljivost
3D/4D ultrazvučnog pregleda. Upotreba 3D/4D ultrazvuka odobrena
je i od najstrože komisije za lijekove i postupke u medicini
američke FDA.
- Koliko
dugo traje 3D / 4D ultrazvučni pregled?
General Electrics Voluson E8 je trenutno jedini ultrazvučni
sistem na tržištu koji daje 3D prikaz u stvarnom vremenu
pri brzini od 40 sličica u sekundi. To znači da "hvatanje"
(tzv. Capturing) jedne sličice ne traje duže od 0,02 sekundi.
Zbog same brzine uređaja, cijeli pregled traje najviše 15
do 20 minuta.
- Koje su
ostale mogućnosti 3D / 4D uređaja, osim prikaza lijepih slika
nerođene bebe?
3D / 4D ultrazvuk upotrebljava se i za iznimno kvalitetnu
dijagnostiku svih ginekoloških stanja kao što su dobroćudni
i zloćudni tumori maternice, ciste i tumori jajnika, polipi
sluznice maternice, izvanmaternična trudnoća, bolesti dojke
itd. Slike raznih ginekoloških stanja snimljenih ovom tehnologijom
možete vidjeti i u našoj 3D galeriji.
- Postoje
li posebne upute za pacijenticu koja se odlučila za 3D / 4D
ultrazvučni pregled?
Najbolji rezultati postižu se kod trudnoće između 10. i
32. tjedna, iako se pretraga može provoditi praktično tijekom
cijele trudnoće, ali sa promjenjivim rezultatima.
Preporuka je da pacijentica neposredno prije pregleda jede
i pije. U određenom postotku slučajeva zbog manje količine
plodne vode, smještaja posteljice ili položaja ploda (ako
je leđima okrenut k sondi) pregled nije moguć i potrebno
ga je ponoviti poslije nekog vremena.
Slike nerođenog djeteta kroz razne stupnjeve trudnoće snimljene
ovom tehnologijom možete vidjeti u našoj 3D galeriji.
Ostale
teme / česta pitanja:
- Uzrokuju
li hormonske kontracepcijske tablete rak maternice ili dojke?
U više istraživanja dokazano je da uzimanje oralne hormonske
kontracepcije smanjuje rizik raka sluznice maternice (endometrija)
i do 10 godina poslije prekida uzimanja.
Tablete za oralnu kontracepciju ne utječu na učestalost
raka dojke, smanjuju učestalost dobroćudnih tumora dojke
(fibroadenoma).
- Majka
i teta umrle su mi od karcinoma jajnika. Što mi je činiti?
Rak jajnika jedno je od najpodmuklijih ginekoloških bolesti.
Nerijetko se otkrije tek u odmakloj fazi. Redovitim transvaginalnim
color-power Doppler pregledima i određivanjem tumorskih
biljega (Ca-125) u krvi moguće je rano otkrivanje zloćudnih
bolesti jajnika. Inače, nasljednost karcinoma jajnika nije
nikad do kraja dokazana.
Obje pretrage dostupne su Vam u našoj Poliklinici.
- Imam 47
godina i mjesečnice su postale neredovite. Liječnik kaže da
sam pred menopauzom. Predlaže hormonsko nadomjesno liječenje.
Ima li mjesta strahu od raka dojke?
Nalazite se u perimenopauzi, prijelaznom razdoblju kada
se kod žene postupno gasi funkcija jajnika. U cilju očuvanja
zdravlja od presudne je važnosti uzimati neki od hormonskih
preparata, kroz idućih 7 do 10 godina.
Tijekom tog razdoblja idite na redovite preglede uključno
i pregled dojki. Rizik raka dojke kod žena koje uzimaju
hormonsku nadomjesnu terapiju zanemarivo je povećan i to
samo kod uzimanja tableta duže od 10 godina.
Klinički i ultrazvučni pregled dojki, od strane iskusnog
onkologa, moguće je obaviti u našoj Poliklinici.
- Imam 46
godina i u menopauzi sam. Liječnik mi je preporučio hormonsku
nadomjesnu terapiju. Mogu li hormoni izazvati rak dojke, obzirom
da mi je mama operirana zbog njega?
Relativno ste mlada izgubila mjesečnicu što je razlog da
obavezno započnete sa hormonskom nadomjesnom terapijom (HNT).
Posljednjih godina pojavilo se nekoliko svjetskih studija
koje dokazuju da HNT značajno povećava rizik za nastanak
raka dojke, što je izazvalo pomutnju među pacijentima ali
i dijelu medicinske struke. Navedene studije upravo su pod
revizijom svjetskih znanstvenika koji su pronašli čitav
niz zamjerki na način provođenja studija, odabir pacijenata
i vrste preparata te način statističke obrade podataka.
Detaljno iznošenje tih podataka oduzelo bi previše prostora
u ovakvom tipu odgovora.
Zaključno se može reći da uzimanje HNT ne povećava značajno
rizik za nastanak raka dojke, niti je bolest u užoj obitelji
razlog da se ne uzima HNT. Naravno, potreban je redoviti
nadzor žene pod hormonskom nadomjesnom terapijom i tada
korist daleko nadmašuje njene eventualne nedostatke. Dakle,
s punim povjerenjem poslušajte svoga ginekologa.
- Imam 45
godina i prije dvije godine liječnik mi je postavio hormonski
unutar materični uložak – Mirenu. Već četiri mjeseca nemam mjesečnicu
i liječnik kaže da sam u menopauzi te mi savjetuje da zadržim
uložak i započnem hormonsku nadomjesnu terapiju flasterima.
Vaš liječnik očito prati nove trendove u hormonskom liječenju
menopauze.
Svi hormonski pripravci za liječenje menopauzalnih smetnji
sadrže dvije komponente: estrogen koji ima čitav niz pozitivnih
učinaka na organizam žene u toj dobi i gestagen koji uglavnom
služi da spriječi mogući loš utjecaj estrogena na nepravilno
bujanje sluznice maternice, ali usput i smanjuje neka pozitivna
djelovanja estrogena.
Stoga se je, kao logičan izbor, pojavila ideja da se sluznica
maternice zaštiti lokalnom primjenom gestagena, koji se
u krv izlučuje u zanemarivim količinama (Mirena), a estrogeni
dodaju putem flastera iz kojih kroz kožu odlaze u organizam.
Ovaj način primjene ima određenih prednosti nad uzimanjem
estrogena kroz usta.
Obzirom da neke žene uz hormonski uložak izgube mjesečnicu,
a nisu u menopauzi, savjetujem Vam da odredite u krvi razinu
hormona FSH. Ukoliko njegova razina govori za menopauzu
obavite sve ostale predviđene preglede i započnite s primjenom
estrogenskih flastera. Obzirom da se nakon pet godina količina
hormona u ulošku previše smanji morate ga zamijeniti novim.
- Imam 37
godina, četvero djece od kojih sam dvoje posljednjih zanijela
uz intrauterini uložak (spiralu). Prijateljica mi je u Švicarskoj
načinila laparoskopsku sterilizaciju.Kako se taj zahvat provodi
kod nas?
Sterilizacija je trajno zatvaranje jajovoda na jedan od
nekoliko načina i stoga morate dobro razmisliti prije konačne
odluke. Laparoskopski se provodi postavljanjem gumenih prstenova
na jajovode ili elektrokoagulacijom dijela jajovoda. Postupak
je kratak i siguran te zahtjeva 1 do 2 dana boravka u bolnici.
Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno
odlučivanje o rađaju djece iz 1978. godine, regulira ovu
problematiku. Pisani zahtjev za sterilizacijom podnosi se
ustanovi koja takve zahvate obavlja.
- Prije
mjesec dana pri odnosu pukao nam je prezervativ. Na sreću nisam
trudna. Čula sam od prijateljice da postoji zaštita i u tom
slučaju?
Postkoitalna ili hitna kontracepcija (engl. morning after
pill) skup je nekoliko metoda koje učinkovito sprečavaju
začeće u slučajevima nezaštićenog odnosa u vrijeme ovulacije.
Jedna od pouzdanih metoda je uzimanje dvije tablete (Stediril
d drg) što ranije od odnosa (moguće do 72 sata) i još dvije
poslije 12 sati.
Moguće nuspojave su mučnina, napetost dojki i krvarenje
iz maternice. Lijek je dostupan u ljekarnama na liječnički
recept, a u hitnim slučajevima može se dobiti u našoj Poliklinici.
- Imam 22
godine. Od prije dvije godine imam neredovite mjesečnice, a
već 6 mjeseci uopće ne dolaze. Napominjem da sam jako smršavila
(studentica medicine) i da sada imam 43 kg. Što mi je činiti?
Uredan menstruacijski ciklus splet je čitavog niza događanja
u organizmu žene. Isto tako, poremećen ciklus može biti
izraz niza poremećaja u organizmu.
U vašem slučaju uzrok bi mogao biti nagli gubitak tjelesne
mase. U regulaciji menstruacijskog ciklusa značajno sudjeluje
i masno tkivo. Smatra se da za uredan ciklus udio masnog
tkiva u organizmu mora biti oko 25-30%, a tjelesna masa
oko 45-50 kg. Zato djevojčice i dobivaju prvu mjesečnicu
kada postignu navedenu težinu. Poznata je bolest anoreksia
nervosa koju uz ekstremnu mršavost uvijek prati gubitak
mjesečnice.
Dakle za početak, obavezno se vratite na prijašnju težinu
(može se studirati i jesti), a ukoliko se ciklus ne stabilizira
morate poći na dodatnu ginekološko-endokrinološku obradu.
- Imam 19
godina i odnedavno sam spolno aktivna. Namjeravam poći ginekologu
zbog kontracepcije. Trebam li tada raditi PAPA test?
PAPA test je pretraga kojom se na vrijeme mogu otkriti predstadiji
raka vrata maternice i uzročnici spolno prenosivih bolesti.
Prvi put se PAPA obavlja nakon prvog spolnog odnosa, a potom
se ponavlja jedanput godišnje.
- Imam 19
godina, povećanu dlakavost, loš ten, višak kilograma, rijetke
mjesečnice itd. Zbog svega toga jako patim. Nemam ni dečka.
Što mi je činiti?
Kod Vas se vjerojatno radi o endokrinološkom poremećaju
koji nazivamo Sindrom policističnih jajnika (SY PCO) kada
veći dio sustava žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem radi
na «pogrešnoj frekvenciji». Pojačano se izlučuju muški spolni
hormoni, postoji relativni višak ženskog hormona estrogena,
često poremećen metabolizam šećera (inzulinska rezistencija),
te čitav niz drugih simptoma koje uglavnom navodite.
Potrebna Vam je iscrpna endokrinološka obrada i potom liječenje
ginekologa-endokrinologa te suradnja s dobrim kozmetičarom.
Kako se radi o kroničnom stanju vjerojatno će te se družiti
duže vrijeme, ako ne i čitav život. Postoji čitav niz lijekova
i postupaka koji Vam mogu biti od pomoći. Za početak počnite
sa redukcijskom dijetom i smanjite tjelesnu masu bar 10
do 15 %. Uz ispravnu terapiju možete smršaviti, smanjiti
rast novih dlačica, poboljšati ten, regulirati ciklus, pronaći
dečka i ukratko bolje i sretnije živjeti.
- Kada poći
ginekologu na prvi pregled?
Na prvi ginekološki pregled djevojka treba doći: nakon prvog
spolnog odnosa, ako do 16. godine nije dobila prvu mjesečnicu,
ako ima jako bolne i/ili obilne mjesečnice, ako je ciklus
neredovit, ako postoji pojačan iscjedak iz rodnice, zbog
bolova i/ili krvarenje prilikom spolnog odnosa, ako ima
18 i više godina, a nikad nije bila na ginekološkom pregledu.
- Imam 20
godina i nedavno sam bila na prvom ginekološkom pregledu. PAPA
test je pokazao CIN II i HPV. Što znači moj PAPA nalaz?
PAPA nalaz CIN II govori o mogućim predmalignim promjenama
stanica grlića maternice, uzrokovanim Humanim papiloma virusom
(HPV). HPV je uzročnik šiljastih bradavica (kondiloma) i
spolno je prenosiv. Muški partneri najčešće nemaju manifestaciju
bolesti.
Postoji više podtipova HPV-a, neki od njih (visoko rizični)
mogu uvjetovati zloćudnu transformaciju stanica grlića maternice.
Stoga je neophodno da načinite tipizaciju HPV-a kolposkopiju
i ev. biopsiju. Ovisno o tim nalazima određuje se daljnji
postupak.
PAPA test, tipizaciju HPV-a, kolposkopiju i biopsiju moguće
je načiniti u našoj Poliklinici.
- Ginekolog
je ultrazvučnim pregledom postavio sumnju na endometriozu. Nemam
nikakvih tegoba. Koji su simptomi endometrioze?
Endometrioza se javlja kad stanice endometrija tj. sluznice
maternice dospiju na "krivo mjesto" i tu nastave razvoj
kao da su u maternici. Vremenom rastu i stvaraju mnoštvo
simptoma od kojih su najčešći: izrazito bolne mjesečnice,
izrazito bolne odnose, kroničnu bol u maloj zdjelici te
bol pri mokrenju i pražnjenju crijeva.
Obzirom da nemate navedene smetnje, savjetujem Vam kontrolni
ultrazvučni pregled u prvoj polovici ciklusa, te u slučaju
daljnje sumnje na endometriozu dijagnostičku laparoskopiju,
koja će definitivno odgovoriti o čemu se radi.
Za sva dodatna objašnjenja i pitanja, uvijek Vam stoji na raspolaganju
Stručni tim Poliklinike CITO.