za pacijente
[ odgovori na česta pitanja ]
Na ovoj stranici objavljujemo odgovore na česta pitanja, s kojima se naši liječnici susreću u svom radu.

Ako imate pitanje vezano za Vaše zdravlje ili naprosto trebate savjet, uz pomoć obrasca možete uputiti pitanje liječnicima poliklinike koji će na njih rado odgovoriti. Molimo Vas da prije nego li se odlučite postaviti pitanja, svakako provjerite nije li na njega već odgovoreno.

Odaberite jednu od ponuđenih tema po kojima su razvrstana pitanja:
  • Medicinski pomognuta oplodnja [kada se odlučiti za IVF, pripremne radnje...]
  • Trudnoća / opstetricija [trudnoća, spontani pobačaj...]
  • 3D /4D ultrazvuk [mogućnosti, pripreme za 3D pregled...]
  • Ostale teme [HPV, menopauza, papa test...]
Medicinski pomognuta oplodnja / česta pitanja:
  • Kada je napravljena prva in vitro oplodnja u svijetu?
    Prva beba začeta izvan tijela majke, popularno nazvana i 'beba iz epruvete' rođena je nešto prije ponoći, 25. srpnja 1978. u Oldhamu, Velikoj Britaniji. Zbog problema kod majke, mala Louise je rođena carskim rezom, te je imala 2,61kg. Njena majka, Lesley Brown, koja je tada imala 29 godina je podvrgnuta medicinski pomognutoj oplodnji zbog dijagnosticiranog začepljenja jajovoda.

    Za tada revolucionarni zahvat zaslužni su ginekolog Patrick Steptoe i Robert Edwards, znanstvenik sa sveučilišta u Cambridgeu.
  • Koji preduvjeti moraju biti ispunjeni za umjetnu oplodnju?
    Medicinski pomognuta oplodnja, skraćeno zvana IVF (In Vitro Fertilization) se primjenjuje tek kada su istrošeni svi ostali postupci liječenja neplodnosti i potpomognute oplodnje.

    Jednini uvjet kojeg moraju zadovoljiti partneri jest mogućnost aspiracije kvalitetnih jajnih stanica kod žene, te dovoljan broj spermatozoida kod muškarca, bilo da su dobiveni iz ejakulata ili biopsijom testisa (TESA ili TESE metodom). Naravno, veći broj kvalitetnih jajnih stanica i spermatozoida povećavaju šanse za uspjeh fertilizacije (spajanja jajne stanice i spermatozoida).

    Pošto se svaki pacijent, te slučaj hipofertiliteta (neplodnosti) razlikuje, nakon opsežnih pretraga obaju partnera u našoj poliklinici bit ćete savjetovani te upućeni u daljnje postupke.
  • Kada i poslije koliko vremena bi par trebao razmišljati o medicinski pomognutoj oplodnji?
    Danas se smatra da oko 10% parova ima većih ili manjih problem sa plodnošću. Ako par nakon tri godine pokušaja ne ostvari željenu trudnoću, preporuka je da se oba partnera jave liječniku koji će utvrditi stupanj eventualne neplodnost.

    Ako se utvrdi blaži oblik neplodnosti, par se prije izvantjelesne oplodnje može uputiti i na postupak potpomognute oplodnje (AIH postupak), kod koje se žena in vivo (unutar tijela) oplođuje poboljšanim sjemenom partnera.

    Izvantjelena oplodnja se primjenjuje tek kada su istrošeni svi ostali postupci liječenja neplodnosti i potpomognute oplodnje.
  • Kojim redoslijedom se odvija sam proces medicinski pomognute oplodnje?
    Medicinski pomognuta oplodnja je složen proces koji se dijeli u nekoliko osnovnih faza kroz koje prolaze pacijenti:

      - Hormonska terapija
      - Izoliranje jajnih stanica
      - Prikupljanje i obrada sperme
      - In vitro fertilizacija
     - Embriotransfer

    Više o procesu izvantjelesne oplodnje i svim fazama postupka možete pročitati na našim stranicama u rubrici ODJELI I USLUGE / MEDICINSKI POMOGNUTA OPLODNJA.
  • Kolika je uspješnost, odnosno koliko pacijentica u postocima ostvari trudnoću?
    Cjelokupni postupak nikako ne jamči trudnoću i to treba dobro zapamtiti. Da bi se postigla željena trudnoća, ponekad je potrebno proći i nekoliko puta kroz program izvantjelesne oplodnje. Uspješnost ove metode ovisi o mnogo čimbenika i za svaki par je individualna, pa o tome svakako treba razgovarati sa nekim od naših liječnika.

    Općenito uzevši, uspješnost izvantjelesne oplodnje se kreće od 25% do 40%, što znači da je rizik od neuspjeha veći od mogućnosti da uspije. Ako se odlučite za postupak izvantjelesne oplodnje u našoj poliklinici, nadamo se kako ćete zatrudnjeti već u prvom pokušaju i učinit ćemo sve da se to i ostvari.
  • Čula sam da je kod medicinski pomognute oplodnje veća mogućnost spontanog pobačaja?
    Kod izvantjelesne oplodnje šanse za spontani pobačaj su oko 15%, dok kod normalne populacije taj udio iznosi 14%. To ima prije svega veze s općim karakteristikama IVF pacijentica, pošto je prosječna dob žena koje se odlučuju za izvantjelesnu oplodnju oko 34 godine, nasuprot dobi od 27 godina kod normalne populacije.

    Stopa spontanih pobačaja povećava se s godinama (35% nakon 40. godine života). Proporcionalni udio žena s endometriozom kod IVF pacijentica veći je nego kod opće populacije. Drugim riječima: ako su dob i patologija identični, onda je stopa pobačaja kod IVF-a ista kao i kod prirodne oplodnje.
  • Ako prvi pokušaj oplodnje iz nekog razloga nije uspio, koja je daljnja procedura?
    Pošto se uspješnost pojedinog IVF procesa kreće od 25% do 40%, ponekad je potrebno i više puta ponoviti postupak, tako da ne trebate gubiti nadu.

    Ako je u vašem slučaju izdvojeno i oplođeno više jajnih stanica nego što ih je transferirano u šupljinu maternice, te ste se odlučili na zamrzavanje viška embrija, svaki naknadni pokušaj umjetne oplodnje se može izvesti sa pohranjenim uzorcima.

    Prva beba začeta embrijem koji je bio zamrznut rođena je 1984. godine, te je višegodišnje iskustvo pokazalo kako postupak zamrzavanja embrija ne povećava rizik anomalije ploda.
  • Moj prvi pokušaj izvantjelesne oplodnje nije rezultirao trudnoćom. Prilikom punkcije folikula izolirano mi je 12 jajnih stanica, od kojih je 7 oplođeno in vitro. Nakon embrioransfera su ostala još 4 embrija koja su pohranjena u tekućem dušiku. Mogu li se iskoristiti spomenuti embriji, ili treba opet raditi aspiraciju jajnih stanica?
    Pošto je je u vašem slučaju izdvojeno i oplođeno više jajnih stanica nego što ih je transferirano, te ste se odlučili na zamrzavanje viška embrija, svaki naknadni pokušaj umjetne oplodnje se može izvesti sa pohranjenim uzorcima.

    Ipak, treba znati da svi embriji ne prežive proces zamrzavanja i odmrzavanja (od 30% do 50%), te je i postotak uspješnih trudnoća sa zamrznutih embrija nešto niži od klasičnog postupka.

    Ako je u vašem slučaju moguć transfer zamrznutog embrija, tada se cijeli postupak izvantjelesne oplodnje svodi samo na postupak embrioransfera, a kojim će se do tri pohranjena embrija transferirati u šupljinu maternice. Znači da više nije potrebno vršiti izoliranje jajnih stanica niti raditi in vitro fertilizaciju.
  • Koliko vremena treba proći od transfera embrija da bi se sa sigurnošću potvrdila trudnoća?
    Petnaestak dana poslije embriotransfera treba napraviti test za dokazivanje rane trudnoće. Ovaj osjetljivi test se zasniva na analizi beta-subjedinice horionskog gonadotropina (beta-hCG), hormona specifičnog za trudnoću.
    U krajnjem slučaju može se napraviti i test mokraće, ali treba znati da taj test zbog svoje manje osjetljivosti postaje pozitivan tek desetak dana poslije pozitivnosti osjetljivijeg beta-hCG testa. U tom slučaju prvu jutarnju mokraću dajte na pregled tek 25 dana nakon embriotransfera. Svaka nestrpljivost i prijevremena analiza bilo krvnog ili mokraćnog testa može vas nepotrebno uznemiriti.

    Pozitivan test predstavlja dokaz takozvane biokemijske trudnoće. To još uvijek nije prava trudnoća, ali ipak ima razloga za radovanje jer skok hormona znači da ste stigli na pola puta.
    Definitivna potvrda postojanja trudnoće vrši se ultrazvučnim pregledom. Ovaj pregled se najčešće zakazuje mjesec dana poslije embriotransfera.
  • Suprug i ja smo se odlučili za medicinski pomognutu oplodnju. Zanima nas možemo li negdje dobiti kompletne upute o navedenom postupku da znamo što nas očekuje?
    Na našim stranicama u rubrici ODJELI I USLUGE / MEDICINSKI POMOGNUTA OPLODNJA možete saznati više o IVF-u, te saznati kako teče cijeli postupak kroz sve njegove faze. Jedan dio interesantnih pitanja o medicinski pomognutoj oplodnji možete pročitati i u ovoj rubrici, a za sve dodatne upite na raspolaganju su Vam i naš liječnici kojima možete poslati upit putem weba.

    Osim edukativnih tekstova na našim stranicama, izdali smo i posebnu brošuru o izvantjelesnoj oplodnji, a koja je zamišljena kao uputa našim pacijentima koji se odluče za IVF. Brošuru u tiskanom formatu možete preuzeti u našoj poliklinici, te u elektronskom obliku
    [preuzmi PDF datoteku].
  • Pročitala sam da postoje dva postupka izvantjelesne oplodnje. U čemu se razlikuju?
    Da, postoje dvije osnovne vrste izvantjelesne oplodnje:

    Klasičan postupak (IVF) podrazumijeva stavljanje jajnih stanica u kontakt sa spermatozoidima partnera pod strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima. To u pravilu rezultira oplodnjom i stvaranjem jednog ili više zametaka. Postupak dalje podrazumijeva kontrolu razvoja zametka ili zametaka te na kraju njegovo (ili njihovo) vraćanje u maternicu, nakon čega se očekuje prihvaćanje i daljnji razvoj embrija.

    Mikrofertilizacija (ICSI) je tehnološki znatno kompliciraniji vid izvantjelesne oplodnje. Razlika od prethodne metode je u tome što se čin spajanja oplodnih stanica obavlja mikromanipulacijom, tj. spermatozoid partnera se složenim postupkom, pod kontrolom sistema mikroskopa ubacuje direktno u jajnu stanicu. Ovo je posebno važno u slučaju kad se raspolaže s malim brojem jajnih stanica, što se najčešće događa kod starijih pacijentica. Mikrofertilizacija je također jedini realni način oplodnje u slučajevima malog broja i slabe pokretljivosti spermatozoida (oligoasthenospermija). Ovaj postupak se primjenjuje i u slučajevima odbojnosti oplodnih stanica, odnosno kad spermatozoidi iz određenih razloga pri pokušaju klasične izvantjelesne oplodnje ne mogu naći put do cilja. Mikrofertilizacija je ponekad praćena i aspiracijskom biopsijom testisa (TESA) ili pravom kirurškom biopsijom (TESE) u slučajevima kada u ejakulatu nema spermatozoida kojima bi se izvršila oplodnja.
Trudnoća / česta pitanja:
  • Imam 36. godina i u 10. sam tjednu trudnoće. Koje je pretrage potrebno načiniti da bi izbjegla rađanje genetski oštećenog djeteta?
    Svaka trudnica u trudnoći treba proći niz pretraga čiji je zadatak praćenje razvoja ploda. Taj način brige o još nerođenom djetetu naziva se antenatalna skrb.
    Dob trudnice nosi povećan rizik rađanja genetski oštećenog djeteta. Obzirom na Vašu dob potrebno je načiniti detaljan transvaginalni ultrazvučni pregled (do 14. tjedna trudnoće) da bi se otkrilo eventualno nakupljanje tekućine u vratnoj regiji ploda (nuhalni nabor). Ukoliko je debljina nuhalnog nabora veća od 3 mm rizik kromosomskih abnormalnosti izrazito je povećan.
    Procjena rizika kromosomskih abnormalnosti može se obaviti i pretragom majčine krvi oko 16. tjedna trudnoće. Određivanjem hormona u majčinoj krvi i njihovom kompjuterskom obradom uz ultrazvučna mjerenja određuje se rizik za rađanje malformirana djeteta (dvostruki-double test). Postoji i trostruki-triple test, koji osim veće cijene nema prednosti pred dvostrukim testom.
    Ukoliko je ultrazvučnim pregledom nađen nuhalni nabor veći od 3 mm ili ako je dvostrukim testom rizik veći od 1:250 indicirano je načiniti ranu amniocentezu (rACZ), pretragu kojom se iz plodne vode određuje kromosomska struktura stanica ploda.
    Trudnice starije od 37. godina upućuju se na rACZ bez obzira na ultrazvučni nalaz, a dvostruki test im se ne radi. Detaljan ultrazvučni pregled između 10. i 14. tjedna trudnoće i dvostruki test probira moguće je načiniti u našoj Poliklinici.
  • Koliko je ultrazvučnih pregleda potrebno u trudnoći?
    Prvi ultrazvučni pregled u trudnoći potrebno je načiniti unutar dva tjedna od izostanka mjesečnice da bi se potvrdila srčana akcija ploda i broj plodova. Idući pregled treba obaviti između 10. i 14. tjedna trudnoće da bi se potražili rani ultrazvučni biljezi kromosomskih abnormalnosti.

    Slijedeći ultrazvučni pregled radi se između 18. i 23. tjedna trudnoće, kada će se detaljno pretražiti morfologija ploda i još jedan probir anomalija.

    Poslije toga ultrazvučni pregledi preporučuju se svako 4-6 tjedana zbog praćenja rasta i prokrvljenosti ploda i posteljice, te procjene količine plodne vode. U rizičnim i ugroženim trudnoćama ultrazvučni pregledi mogu se obavljati (zbog neškodljivosti) pri svakoj kontroli.
  • Imala sam dva spontana pobačaja. Strah me je nove trudnoće. Što mi savjetujete?
    Spontani pobačaj relativno je čest događaj. Kada žena ima dva i više pobačaja smatra se da ima sklonost pobačajima te iziskuje iscrpnu obradu. Uzroci spontanih pobačaja mnogostruke su naravi: anomalije zametka, anomalije maternice, insuficijencija vrata maternice, infekcije virusima i bakterijama, imunološki poremećaji, endokrine bolesti i genetski poremećaji.

    Obrada ponavljajućih (habitualnih) pobačaja visoko je specijalizirana te prelazi okvire ovakvog teksta. Kompletnu obradu i savjetovanje o habitualnim pobačajima moguće je načiniti u našoj Poliklinici.
  • Imam 34 godine, nisam rađala, a prije 8 godina imala sam namjerni prekid trudnoće. Nedavno mi je dijagnosticirana trudnoća izvan maternice i liječena sam injekcijama metotrexata. Što mi možete reći o takvom načinu liječenja i kakve su mi šanse za normalnu trudnoću?
    Trudnoća izvan maternice vjerojatno je posljedica prekida trudnoće koji ste imali, jer poslije takvog zahvata često dođe do oštećenja jajovoda u kojima kasnije «zapne» oplođena jajna stanica.

    Liječenje koje navodite provodi se u posebno odabranim slučajevima i ako je procjena liječnika dobra, vrlo je uspješno, uz visoki postotak očuvane prohodnosti jajovoda. Metotreksat je citostatik koji uništava tkivo posteljice smješteno na krivom mjestu ali može naškoditi i zdravim tkivima, te se upotrebljava sa oprezom i uz dodatak vitamina koji umanjuju taj negativni učinak.

    Savjetujem Vam da prije iduće trudnoće načinite laparoskopiju kojom će se procijeniti stanje u Vašoj zdjelici i dati prognoza za iduću trudnoću. Ujedno se u istom aktu mogu odstraniti priraslice ukoliko postoje. Zbog rizika ponavljanja izvanmaternične trudnoće, od 15-20%, iduću trudnoću morate nadzirati odmah po izostanku mjesečnice.
  • Imam 25 godina, do nedavno sam uzimala tablete za kontracepciju. Planiram trudnoću i ginekolog mi je savjetovao da uzimam folnu kiselinu. Zbog čega?
    Folna kiselina spada u skupinu vitamina i odgovorna je za mnogobrojne funkcije u našem organizmu. Posebno je važna u rastu i razvoju živčanih stanica. U trudnoći se potreba za folnom kiselinom povećava te se normalnom prehranom unose uglavnom nedovoljne količine. Značajan manjak folne kiseline imaju upravo žene koje su prethodno duže vrijeme uzimale oralnu kontracepciju.

    Manjak folne kiseline danas se smatra jednim od glavnih faktora u nastanku defekata živčane cijevi (spina bifida) koja je uzrok teških oštećenja ploda.

    U više istraživanja dokazano je da uzimanje folne kiseline par mjeseci prije zanošenja i prva tri mjeseca trudnoće može značajno smanjiti učestalost spine bifide i rizik nastanka spontanog pobačaja. Stoga se danas rutinski preporučuje kod svih žena koje planiraju trudnoću. Folna kiselina se dobro podnosi te nema nuspojava.
  • Imam 36 godina i trudna sam 13 tjedana. Liječnik mi savjetuje da načinim dvostruki test. O kakvoj se pretrazi radi i da li je moram raditi ukoliko ne bih pristala na pobačaj čak i ako nosim bolesno dijete?
    Svaka trudnica treba proći niz pretraga čiji je zadatak praćenje razvoja ploda. Taj način brige o nerođenom djetetu naziva se antenatalna skrb.
    Dob trudnice nosi povećan rizik rađanja genetski oštećenog djeteta. Obzirom na Vašu dob potrebno je načiniti detaljan transvaginalni ultrazvučni pregled (do 14. tjedna trudnoće) gdje se traže tzv. ultrazvučni znaci kromosomopatija (povećan nabor kože na vratu, nedostatak nosnih kostiju, kratka bedrena kost itd.). Ukoliko postoje ultrazvučni znaci kromosomopatija, dodatno testiranje predlaže se bez obzira na dob trudnice.
    Procjena rizika kromosomskih abnormalnosti može se obaviti i pretragom majčine krvi oko 16. tjedna trudnoće. Određivanjem razine dva hormona trudnoće (dvostruki test) u majčinoj krvi uz ultrazvučna mjerenja ploda i još neke podatke kompjutorskom obradom izračunava se rizik za rađanje bolesnog djeteta. Ukoliko se iz krvi majke određuju tri ili četiri hormona test se naziva trostruki ili četverostruki.

    Dogovorno se povišenim rizikom smatra rizik od 1:250 i veći. U tom slučaju potrebno je načiniti ranu amniocentezu, pretragu kojom se iz plodne vode određuje kromosomska struktura stanica ploda i definitivno postavlja dijagnoza stanja ploda. Test ima visoku vrijednost, posebno ukoliko je pokazao nizak rizik.Ukoliko niste spremni na pobačaj bolesnog djeteta ništa od ovih pretraga ne morate raditi. Moram priznati da je to sve češća odluka trudnica koje susrećem.
3D i 4D ultrazvuk / česta pitanja:
  • Koje su najveće prednosti 3D tehnologije?
    Prednosti su jasnija slika i lakše razumijevanje strukture u organizmu, što dovodi do postavljanja ispravne dijagnoze.
  • Što je 4D tehnologija i koje su njene prednosti?
    U usporedbi sa 3D dijagnostičkim prikazom, 4D omogućava prikaz pokretnog organa u stvarnom vremenu. Služi za brz i detaljan prikaz anatomije ploda te omogućuje preciznija mjerenja rasta i uvid u stanje ploda.

    Pacijent ima bolje razumijevanje ultrazvučnih slika te snimke može dobiti na različitim medijima (kolor fotografija, DVD, MPEG2). Podaci i snimke ostaju pohranjeni u memoriji računala samog uređaja za kasnije usporedbe, analize ili mjerenja.
  • Ima li 4D ultrazvučni aparat mogućnost klasičnog 2D prikaza? Ako ima, da li je takav prikaz po kvaliteti usporediv sa 2D ultrazvučnim uređajima?
    Kvalitetan 2D ultrazvuk je osnova kvalitetnog prikaza na 3D/4D ultrazvučnim aparatima. Začuđujući 3D i 4D prikazi ne bi bili mogući bez izvanredne kvalitete 2D ultrazvučnog prikaza kojem hardversko-softversko sučelje daje treću dimenziju.
  • Koje su prednosti pregleda 3D/4D ultrazvukom nad dosadašnjom dvodimenzionalnom tehnologijom? Da li je 3D/4D ultrazvučni pregled škodljiv?
    Razvoj novih računalnih tehnologija nije zaobišao ni ultrazvučnu dijagnostiku. Razvojem novih ultrazvučnih sondi i programske podrške moguće je u stvarnom vremenu dvodimenzionalnu (2D) ultrazvučnu sliku pretvoriti u statičnu (3D) ili pokretnu (4D) trodimenzionalnu sliku.
    Kod takovih uređaja i "obična" 2D slika je značajno poboljšana jer se samo iz kvalitetnog 2D prikaza može dobiti kvalitetan 3D/4D prikaz. Volumni prikazi mogu se sačuvati u memoriji uređaja te naknadno obrađivati ili putem e-pošte razmjenjivati s drugim stručnjacima s ciljem što bolje dijagnostike.
    Učinkovitost 4D ultrazvuka pokazala se osobito u porodiljstvu. Moguće je vrlo rano (od 10. do 14.tjedna trudnoće) detaljno procijeniti anatomiju ploda, a kasnije tijekom praktično cijele trudnoće dobiti izvanredan uvid u finu morfologiju i ponašanje ploda.

    Osim pregleda izgleda ploda, upotrebom 3D/4D ultrazvuka moguć je i detaljniji prikaz unutarnjih organa, procjena koštanog sustava (x-ray 4D) te srčanog i krvožilnog sustava (3D Power-Doppler).
    Ova tehnika našla je i na široku primjenu u ginekologiji, posebno u dijagnozi urođenih grešaka reprodukcijskog sustava i procjeni tumoroznih tvorbi jajnika uz 3D prikaz krvnih žila tumora.

    Niti jedno dosadašnje istraživanje nije dokazalo škodljivost 3D/4D ultrazvučnog pregleda. Upotreba 3D/4D ultrazvuka odobrena je i od najstrože komisije za lijekove i postupke u medicini američke FDA.
  • Koliko dugo traje 3D / 4D ultrazvučni pregled?
    General Electrics Voluson E8 je trenutno jedini ultrazvučni sistem na tržištu koji daje 3D prikaz u stvarnom vremenu pri brzini od 40 sličica u sekundi. To znači da "hvatanje" (tzv. Capturing) jedne sličice ne traje duže od 0,02 sekundi.

    Zbog same brzine uređaja, cijeli pregled traje najviše 15 do 20 minuta.
  • Koje su ostale mogućnosti 3D / 4D uređaja, osim prikaza lijepih slika nerođene bebe?
    3D / 4D ultrazvuk upotrebljava se i za iznimno kvalitetnu dijagnostiku svih ginekoloških stanja kao što su dobroćudni i zloćudni tumori maternice, ciste i tumori jajnika, polipi sluznice maternice, izvanmaternična trudnoća, bolesti dojke itd. Slike raznih ginekoloških stanja snimljenih ovom tehnologijom možete vidjeti i u našoj 3D galeriji.
  • Postoje li posebne upute za pacijenticu koja se odlučila za 3D / 4D ultrazvučni pregled?
    Najbolji rezultati postižu se kod trudnoće između 10. i 32. tjedna, iako se pretraga može provoditi praktično tijekom cijele trudnoće, ali sa promjenjivim rezultatima.

    Preporuka je da pacijentica neposredno prije pregleda jede i pije. U određenom postotku slučajeva zbog manje količine plodne vode, smještaja posteljice ili položaja ploda (ako je leđima okrenut k sondi) pregled nije moguć i potrebno ga je ponoviti poslije nekog vremena.

    Slike nerođenog djeteta kroz razne stupnjeve trudnoće snimljene ovom tehnologijom možete vidjeti u našoj 3D galeriji.
Ostale teme / česta pitanja:
  • Uzrokuju li hormonske kontracepcijske tablete rak maternice ili dojke?
    U više istraživanja dokazano je da uzimanje oralne hormonske kontracepcije smanjuje rizik raka sluznice maternice (endometrija) i do 10 godina poslije prekida uzimanja.

    Tablete za oralnu kontracepciju ne utječu na učestalost raka dojke, smanjuju učestalost dobroćudnih tumora dojke (fibroadenoma).
  • Majka i teta umrle su mi od karcinoma jajnika. Što mi je činiti?
    Rak jajnika jedno je od najpodmuklijih ginekoloških bolesti. Nerijetko se otkrije tek u odmakloj fazi. Redovitim transvaginalnim color-power Doppler pregledima i određivanjem tumorskih biljega (Ca-125) u krvi moguće je rano otkrivanje zloćudnih bolesti jajnika. Inače, nasljednost karcinoma jajnika nije nikad do kraja dokazana.

    Obje pretrage dostupne su Vam u našoj Poliklinici.
  • Imam 47 godina i mjesečnice su postale neredovite. Liječnik kaže da sam pred menopauzom. Predlaže hormonsko nadomjesno liječenje. Ima li mjesta strahu od raka dojke?
    Nalazite se u perimenopauzi, prijelaznom razdoblju kada se kod žene postupno gasi funkcija jajnika. U cilju očuvanja zdravlja od presudne je važnosti uzimati neki od hormonskih preparata, kroz idućih 7 do 10 godina.

    Tijekom tog razdoblja idite na redovite preglede uključno i pregled dojki. Rizik raka dojke kod žena koje uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju zanemarivo je povećan i to samo kod uzimanja tableta duže od 10 godina.

    Klinički i ultrazvučni pregled dojki, od strane iskusnog onkologa, moguće je obaviti u našoj Poliklinici.
  • Imam 46 godina i u menopauzi sam. Liječnik mi je preporučio hormonsku nadomjesnu terapiju. Mogu li hormoni izazvati rak dojke, obzirom da mi je mama operirana zbog njega?
    Relativno ste mlada izgubila mjesečnicu što je razlog da obavezno započnete sa hormonskom nadomjesnom terapijom (HNT).
    Posljednjih godina pojavilo se nekoliko svjetskih studija koje dokazuju da HNT značajno povećava rizik za nastanak raka dojke, što je izazvalo pomutnju među pacijentima ali i dijelu medicinske struke. Navedene studije upravo su pod revizijom svjetskih znanstvenika koji su pronašli čitav niz zamjerki na način provođenja studija, odabir pacijenata i vrste preparata te način statističke obrade podataka. Detaljno iznošenje tih podataka oduzelo bi previše prostora u ovakvom tipu odgovora.

    Zaključno se može reći da uzimanje HNT ne povećava značajno rizik za nastanak raka dojke, niti je bolest u užoj obitelji razlog da se ne uzima HNT. Naravno, potreban je redoviti nadzor žene pod hormonskom nadomjesnom terapijom i tada korist daleko nadmašuje njene eventualne nedostatke. Dakle, s punim povjerenjem poslušajte svoga ginekologa.
  • Imam 45 godina i prije dvije godine liječnik mi je postavio hormonski unutar materični uložak – Mirenu. Već četiri mjeseca nemam mjesečnicu i liječnik kaže da sam u menopauzi te mi savjetuje da zadržim uložak i započnem hormonsku nadomjesnu terapiju flasterima.
    Vaš liječnik očito prati nove trendove u hormonskom liječenju menopauze.
    Svi hormonski pripravci za liječenje menopauzalnih smetnji sadrže dvije komponente: estrogen koji ima čitav niz pozitivnih učinaka na organizam žene u toj dobi i gestagen koji uglavnom služi da spriječi mogući loš utjecaj estrogena na nepravilno bujanje sluznice maternice, ali usput i smanjuje neka pozitivna djelovanja estrogena.
    Stoga se je, kao logičan izbor, pojavila ideja da se sluznica maternice zaštiti lokalnom primjenom gestagena, koji se u krv izlučuje u zanemarivim količinama (Mirena), a estrogeni dodaju putem flastera iz kojih kroz kožu odlaze u organizam. Ovaj način primjene ima određenih prednosti nad uzimanjem estrogena kroz usta.

    Obzirom da neke žene uz hormonski uložak izgube mjesečnicu, a nisu u menopauzi, savjetujem Vam da odredite u krvi razinu hormona FSH. Ukoliko njegova razina govori za menopauzu obavite sve ostale predviđene preglede i započnite s primjenom estrogenskih flastera. Obzirom da se nakon pet godina količina hormona u ulošku previše smanji morate ga zamijeniti novim.
  • Imam 37 godina, četvero djece od kojih sam dvoje posljednjih zanijela uz intrauterini uložak (spiralu). Prijateljica mi je u Švicarskoj načinila laparoskopsku sterilizaciju.Kako se taj zahvat provodi kod nas?
    Sterilizacija je trajno zatvaranje jajovoda na jedan od nekoliko načina i stoga morate dobro razmisliti prije konačne odluke. Laparoskopski se provodi postavljanjem gumenih prstenova na jajovode ili elektrokoagulacijom dijela jajovoda. Postupak je kratak i siguran te zahtjeva 1 do 2 dana boravka u bolnici.

    Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađaju djece iz 1978. godine, regulira ovu problematiku. Pisani zahtjev za sterilizacijom podnosi se ustanovi koja takve zahvate obavlja.
  • Prije mjesec dana pri odnosu pukao nam je prezervativ. Na sreću nisam trudna. Čula sam od prijateljice da postoji zaštita i u tom slučaju?
    Postkoitalna ili hitna kontracepcija (engl. morning after pill) skup je nekoliko metoda koje učinkovito sprečavaju začeće u slučajevima nezaštićenog odnosa u vrijeme ovulacije. Jedna od pouzdanih metoda je uzimanje dvije tablete (Stediril d drg) što ranije od odnosa (moguće do 72 sata) i još dvije poslije 12 sati.

    Moguće nuspojave su mučnina, napetost dojki i krvarenje iz maternice. Lijek je dostupan u ljekarnama na liječnički recept, a u hitnim slučajevima može se dobiti u našoj Poliklinici.
  • Imam 22 godine. Od prije dvije godine imam neredovite mjesečnice, a već 6 mjeseci uopće ne dolaze. Napominjem da sam jako smršavila (studentica medicine) i da sada imam 43 kg. Što mi je činiti?
    Uredan menstruacijski ciklus splet je čitavog niza događanja u organizmu žene. Isto tako, poremećen ciklus može biti izraz niza poremećaja u organizmu.
    U vašem slučaju uzrok bi mogao biti nagli gubitak tjelesne mase. U regulaciji menstruacijskog ciklusa značajno sudjeluje i masno tkivo. Smatra se da za uredan ciklus udio masnog tkiva u organizmu mora biti oko 25-30%, a tjelesna masa oko 45-50 kg. Zato djevojčice i dobivaju prvu mjesečnicu kada postignu navedenu težinu. Poznata je bolest anoreksia nervosa koju uz ekstremnu mršavost uvijek prati gubitak mjesečnice.

    Dakle za početak, obavezno se vratite na prijašnju težinu (može se studirati i jesti), a ukoliko se ciklus ne stabilizira morate poći na dodatnu ginekološko-endokrinološku obradu.
  • Imam 19 godina i odnedavno sam spolno aktivna. Namjeravam poći ginekologu zbog kontracepcije. Trebam li tada raditi PAPA test?
    PAPA test je pretraga kojom se na vrijeme mogu otkriti predstadiji raka vrata maternice i uzročnici spolno prenosivih bolesti. Prvi put se PAPA obavlja nakon prvog spolnog odnosa, a potom se ponavlja jedanput godišnje.
  • Imam 19 godina, povećanu dlakavost, loš ten, višak kilograma, rijetke mjesečnice itd. Zbog svega toga jako patim. Nemam ni dečka. Što mi je činiti?
    Kod Vas se vjerojatno radi o endokrinološkom poremećaju koji nazivamo Sindrom policističnih jajnika (SY PCO) kada veći dio sustava žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem radi na «pogrešnoj frekvenciji». Pojačano se izlučuju muški spolni hormoni, postoji relativni višak ženskog hormona estrogena, često poremećen metabolizam šećera (inzulinska rezistencija), te čitav niz drugih simptoma koje uglavnom navodite.

    Potrebna Vam je iscrpna endokrinološka obrada i potom liječenje ginekologa-endokrinologa te suradnja s dobrim kozmetičarom. Kako se radi o kroničnom stanju vjerojatno će te se družiti duže vrijeme, ako ne i čitav život. Postoji čitav niz lijekova i postupaka koji Vam mogu biti od pomoći. Za početak počnite sa redukcijskom dijetom i smanjite tjelesnu masu bar 10 do 15 %. Uz ispravnu terapiju možete smršaviti, smanjiti rast novih dlačica, poboljšati ten, regulirati ciklus, pronaći dečka i ukratko bolje i sretnije živjeti.
  • Kada poći ginekologu na prvi pregled?
    Na prvi ginekološki pregled djevojka treba doći: nakon prvog spolnog odnosa, ako do 16. godine nije dobila prvu mjesečnicu, ako ima jako bolne i/ili obilne mjesečnice, ako je ciklus neredovit, ako postoji pojačan iscjedak iz rodnice, zbog bolova i/ili krvarenje prilikom spolnog odnosa, ako ima 18 i više godina, a nikad nije bila na ginekološkom pregledu.
  • Imam 20 godina i nedavno sam bila na prvom ginekološkom pregledu. PAPA test je pokazao CIN II i HPV. Što znači moj PAPA nalaz?
    PAPA nalaz CIN II govori o mogućim predmalignim promjenama stanica grlića maternice, uzrokovanim Humanim papiloma virusom (HPV). HPV je uzročnik šiljastih bradavica (kondiloma) i spolno je prenosiv. Muški partneri najčešće nemaju manifestaciju bolesti.
    Postoji više podtipova HPV-a, neki od njih (visoko rizični) mogu uvjetovati zloćudnu transformaciju stanica grlića maternice. Stoga je neophodno da načinite tipizaciju HPV-a kolposkopiju i ev. biopsiju. Ovisno o tim nalazima određuje se daljnji postupak.

    PAPA test, tipizaciju HPV-a, kolposkopiju i biopsiju moguće je načiniti u našoj Poliklinici.
  • Ginekolog je ultrazvučnim pregledom postavio sumnju na endometriozu. Nemam nikakvih tegoba. Koji su simptomi endometrioze?
    Endometrioza se javlja kad stanice endometrija tj. sluznice maternice dospiju na "krivo mjesto" i tu nastave razvoj kao da su u maternici. Vremenom rastu i stvaraju mnoštvo simptoma od kojih su najčešći: izrazito bolne mjesečnice, izrazito bolne odnose, kroničnu bol u maloj zdjelici te bol pri mokrenju i pražnjenju crijeva.

    Obzirom da nemate navedene smetnje, savjetujem Vam kontrolni ultrazvučni pregled u prvoj polovici ciklusa, te u slučaju daljnje sumnje na endometriozu dijagnostičku laparoskopiju, koja će definitivno odgovoriti o čemu se radi.
Za sva dodatna objašnjenja i pitanja, uvijek Vam stoji na raspolaganju Stručni tim Poliklinike CITO.
IZDVAJAMO
Novootvorena urološka jedinica nudi:

  • sistematski urološki pregledi
  • androloška obrada
  • dijagnostika i liječenje seksualne disfunkcije
  • dijagnostika i liječenje poremećaja mokrenja...
SAZNAJTE VIŠE
Obavite redoviti sistematski ginekološko-onkološki pregled koji uključuje:

  • klinički pregled ginekologa
  • klinički pregled onkologa
  • PAPA test
  • UZV dojki...
SAZNAJTE VIŠE
Od svibnja 2015. otvorena je jedinica za anesteziologiju, te smo time postali prva privatna ustanova u Dalmaciji koja može sve operativne zahvate, ukoliko je potrebno, izvršiti u općoj anesteziji... SAZNAJTE VIŠE
U cjelokupnom prostoru Poliklinike, uključujući i čekaonice te dnevnu bolnicu, dostupan je WiFi signal za besplatan bežični pristup internetu. SAZNAJTE VIŠE
Opremljeni smo najsuvremenijim 3D/4D HD ultrazvučnim uređajem Voluson E8 Expert, tvrtke General Electrics.
Ovaj tip uređaja koristi se u trudnoći i ginekologiji, jer osim prikaza fizionomije ploda omogućava uvid u anatomiju i ponašanje ploda...
SAZNAJTE VIŠE